U kabinetu načelnika danas je između Općine Bosanska Krupa, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a i poljoprivrednih proizvođača, potpisano 29 ugovora za zakup poljoprivrednog zemljišta na prostoru općine Bosanska Krupa.

Pravilnikom o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od zamjene, zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države propisana je početna cijena na natječaju za dugogodišnji zakup i zakup poljoprivrednog zemljišta i početna visina naknade za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta, te način raspodjele sredstava između kantona i jedinice lokalne samouprave.

Zavisno od kulture koja se proizvodi, period zakupa je deset i dvadeset pet godina. Većina proizvođača bave se uzgojem povrća i stoke. Kao takvi, potpisuju ugovor o zakupu na kraći period. Cijena također zavisi od veličine i namjene, što je svakako utvrđeno Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Inače, Općini Bosanska Krupa od ukupne cijene zakupnine ide 70 %, a ostatak u Budžet Vlade USK. Za njive, oranice, vrtove i voćnjake hektar zemljišta je 150 KM, za livade 100 KM, a za pašnjake 80 KM. Simbolična cijena je, svakako, način da se izaće u susret i da poticaj proizvođačima.

Ministar Emdžad Galiješević kaže kako je ovo dobra praksa, te da su je uz Općinu Bosanska Krupa primjenile još Općina Bihać i Općina Bosanski Petrovac. Ostale s područja kantona su u fazi pripreme.

„Na području USK ukupno stavili smo u sistem oko 500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Da bi se ozbiljno bavili poljoprivrednom proizvodnjom, moramo imati uređene zemljište knjige, mi to nemamo. To nam stvara poteškoće, ali za svakog ozbiljnog proizvođača i ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, zemljište i njegovo obrađivanje je osnov. Mi danas na kantonu imamo blizu 200 hiljada hektara zemljišta, od toga 100 hiljada oranica i 100 hiljada paškanja. Oko 40 % oranica se obrađuje, što znači da postoji kapacitet i resurs. Problem stvaraju i nerješeni imovinsko-pravni odnosi. Vjerujem na prostoru cijele Federacije, ali ćemo tražiti rješenje. Stvorit ćemo komunikaciju s federalnim ministarstvom, da naši ljudi mogu ulaziti u čiste posjede i da mogu proizvoditi“, ističe ministar Galijašević

Koliko za sve proizvođače znači obradivo zemljište, govore i podaci o količini proizvoda jednog hektra. Recimo kukuruza se godišnje može dobiti oko 5,5 tona, pšenice od 3 do 3,5, paprike 18 tona i naprimjer paradajza oko 20 tona.

O značaju je govorio i načelnik. Kaže kako je ovo početak uvođenja reda u sistem poljoprivredne proizvodnje. Dodao je i to da se treba znati ko i koliko koristi, da se treba znati cijena zakupa i sl. Vjeruje da je ovo pravi način za stvaranje dobrog ambijenta za razvoj poljoprivrede i stočarstva na području općine Bosanska Krupa.