Obilaskom spomen-obilježja i akademijom „Patriotske lige“ obilježen Dan otpora agresiji na Bosansku Krupu


U Bosanskoj Krupi je jučer obilježena 27. godišnjica otpora agresiji. Delegacije Općine Bosanska Krupa, boračkih organizacija, pojedinih političkih partija, obišle su Centralno spomen-obilježje, položile cvijeće i proučili Fatihu, a navečer je u Domu kulture upriličena i prigodna akademija.

21. april 1992. godine je dan kada su se stanovnici Bosanske Krupe odlučno suprotstavili namjeri da se općina podijeli po zamišljenoj liniji velikosrpskih ideologa i kada su omogućili da pred naletom jedinica tadašnje JNA i srpskih dobrovoljaca civilno stanovništvo izbjegne na lijevu obalu Une, te tako izbjegne sudbinu mnogih drugih gradova gdje su civili ubijani, silovani i zatvarani u logore.

Obilježavanje Dana otpora agresiji počelo je obilaskom Centralnog spomen-obilježja u Bosanskoj Krupi gdje je položeno cvijeće i proučena Fatiha. Svim prisutnim delegacijama, građanima Bosanske Krupe, kraći historijski čas je održao Mujo ef. Ćehić.

Navečer je u organizaciji Udruženja boraca „Patriotske lige" održana i prigodna akademija na kojoj su se obratili predstavnici lokalne i kantonalne vlasti.

„Ne smijemo zaboraviti da je povod za obilježavanje ovog datuma agresija na Bosansku Krupu i tadašnji bihaćki region. Da je cilj agresova bio pokoriti Bosansku Krupu koja je prva bila napadnuta kako bi sa strateški ciljanim zadatkom izašli putnom komunikacijom Krupa, Perna, Stijena, Miostrah, Osredak Bugari i spajanje sa „SAO Krajinom". Kao i to da je Bosanska Krupa u tim teškim danima uspjela pružiti otpor agresoru i spriječiti njegove namjere, ali da su tad pale i prve žrtve, deset boraca PL i jedan borac rezervnog sastava policije Bosanska Krupa", istakao je u svom obraćanju predsjednik Udruženja boraca PL Midhad Halkić.

Općinski načelnik Armin Halitović kaže da je bilo teško i zamisliti šta će se dogoditi, da niko nije mogao vjerovati da bi nam naši prijatelji, komšije, kumovi, mogli nanijeti najveće zlo.

„Rat je nama prosto nametnut i mi smo morali ići u borbu za opstojnost našeg naroda i države. Kada stvari posmatram iz današnje perspektive, najvažnije mi je da se našoj djeci nikada ne desi ništa slično, da imaju sretno i bezbrižno djetinjstvo. Ne smijemo zaista zaboraviti šta nam se desilo, moramo učiti djecu i podsjećati mlade, ali se okrenuti budućnosti, te učenjem i radom stvarati dobre uslove za život", dodao je načelnik Halitović.

Podršku u obilježavaju Dana otpora agresiji na Bosansku Krupu dalo je i kantonalno Ministarstvo za pitanja boraca i RVI čiji je ministar Ermin Zulić izrazio zahvalnost Krupljanima za sve ono što su učinili u odbrambeno-oslobodilačkom ratu.

„Bosanska Krupa je mjesto koje je meni posebno drago upravo iz razloga što je bilo jedno od najviše uništenih, ali se diglo iz pepela i danas pored Cazina može služiti kao primjer napretka ostalima. Moramo oživjeti sjećanja kroz ovakve događaje, kroz filmove, trebamo mi učiti mlade o novijoj historiji jer je u školama zabranjeno njeno izučavanje. Situacija je i danas vrlo teška, ali moramo biti odlučniji, pouzdaniji. Hiljadu puta smo bili u teškoj poziciji ali smo se izborili i opstali svaki put. Budimo optimistični, bit će ovo jednom sretna i jaka zemlja", zaključio je ministar za pitanja boraca i RVI USK Ermin Zulić.

Bosanska Krupa je tokom cijelog perioda agresije na BiH konstantno granatirana i bila gotovo sravnjena sa zemljom. Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe, a kompletno bošnjačko i hrvatsko stanovništvo je bilo protjerano sa teritorije koju su kontrolisale srpske snage.

Agresorske jedinice protjerane su iz grada 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije RBiH i bosanskokrupske 511. slavne brdske brigade. U samom centru grada agresori su porušili džamiju i katoličku crkvu, dok je pravoslavna crkva udaljena tek nekoliko metara od njih ostala netaknuta kada su pripadnici 511. slavne brdske brigade oslobodili grad. Vojnicima Armije BiH je tada strogo izdata naredba da ne smiju oštetiti pravoslavnu crkvu, što se i danas u Bosanskoj krupi s ponosom prepričava. Inače, dvije crkve i džamija su na međusobnoj udaljenosti od tek nekoliko metara.